preskoči na sadržaj
Kutak za roditelje

Dragi roditelji !

    Ovdje možete pronaći teme koje su namjenjene Vama, te ih obavezno  pročitajte.




Sistematski pregled djece radi upisa u prvi razred

Sistematski pregled djece radi upisa u prvi razred održat će se u školi u utorak 5.3.2019. 

Na pregled roditelji trebaju ponijeti: zdravstvenu i cijepnu iskaznicu, zubnu putovnicu koju je ispunio stomatolog te medicinsku dokumentaciju ako dijete boluje od kakve teže bolesti ili je bio na operativnom zahvatu. 

 

Postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djece radi upisa u prvi razred osnovne škole provoditi će se u razdoblju od 31.ožujka do 15.lipnja 2019.godine,  o čemu će roditelji biti naknadno obaviješteni.  

  :: opširnije :: 


objavio: Darko Pušeljić  datum: 21. 2. 2019. 08:00

PREDPRIJAVE ZA UPIS U 1.RAZRED

Osnovna škola „Ivan Meštrović“ Drenovci

PREDPRIJAVE ZA UPIS U 1.RAZRED

-Predprijave za upis u 1.razred provodit će se od 1. do 15. veljače 2019. od 8:00 – 14:00 sati

-Obveznici polaska u osnovnu školu za školsku godinu 2019./2020. su djeca rođena u razdoblju od 1. travnja 2012. do 31. ožujka 2013. godine.

-Roditelji su dužni javiti se u ured pedagoginje u navedenom terminu.

-Sa sobom ponijeti osobnu iskaznicu djeteta.

  :: opširnije :: 


objavio: Darko Pušeljić  datum: 28. 1. 2019. 08:59

Raspored pregleda učenika prije upisa u srednje strukovne škole Vijest ima dokument u privitku

Poštovani roditelji,

u prilogu Vam dostavljamo dopis Doma zdravlja Županja a koji se odnosi na raspored pregleda učenika u specijalističkoj ordinaciji medicine rada i sporta prije upisa u srednje strukovne škole.

Molimo roditelje da provjere raspored pregleda učenika.

  :: opširnije :: 


objavio: Darko Pušeljić  datum: 4. 7. 2018. 14:38

Brošura za roditelje; "Intervju s roditeljima-odgovori koje je dobro znati" Vijest ima dokument u privitku

Poštovani roditelji,

u prilogu možete prezueti brošuru za roditelje „Intervju s roditeljima-odgovori koje je dobro znati“ upućenu svim roditeljima po inicijativi Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske.

  :: opširnije :: 


objavio: Darko Pušeljić  datum: 7. 2. 2018. 07:14

PREDPRIJAVE ZA UPIS U 1.RAZRED

PREDPRIJAVE ZA UPIS U 1.RAZRED

-Predprijave za upis u 1.razred provodit će se 1. i 2. veljače 2018. od 9:00 – 12:00

-Obveznici polaska u osnovnu školu za školsku godinu 2018./2019. su djeca rođena u razdoblju od 1. travnja 2011 do 31. ožujka 2012. godine.

-Roditelji su dužni javiti se u ured pedagoga u navedenom terminu.

-Sa sobom ponijeti osobnu iskaznicu i OIB djeteta.

  :: opširnije :: 


objavio: Darko Pušeljić  datum: 29. 1. 2018. 12:14

Mogućnost cijepljenja protiv HPV virusa Vijest ima dokument u privitku

Poštovani roditelji,

u prilogu možete preuzeti dokument vezan za mogućnost cijepljenja učenika protiv HPV virusa, te link za film edukativnog karaktera koji se odnosi na tu temu.

  :: opširnije :: 


objavio: Darko Pušeljić  datum: 11. 1. 2018. 11:03

Što su adenovirusi?

Autor: Diana Kostanjšek

Haraju prehlade, započelo je vrijeme infekcija dišnog sustava. Što poduzeti? Kako ih suzbiti?

U ovim hladnim zimskim danima, dok pratimo nastavu u zagrijanoj učionici, šetamo bezbrižno ulicom ili se vozimo u tramvaju, horde sićušnih napadača – uzročnika prehlada - nasrću na naš organizam. Toliko su majušni (mjere se milijuntim dijelovima metra) da ih nismo mogli vidjeti, a ni izolirati, sve dok nisu izumljeni najmoderniji instrumenti, poput elektronskih mikroskopa i ultracentrifuga. 

Prve znanstvene spoznaje o tim izazivačima bolesti napisao je ruski znanstvenik Dmitrij Ivanovski 1892. Različite vrste otkrivene su 1930., a prvu sintezu molekule sićušnjaka izveo je Amerikanac Arthur  Kornberg, tek 1976. Tko su ti uljezi? Kako se od njih obraniti? Kako se izliječiti, ako se razbolimo? 

Virusi

Znanstvenici su ih nazvali virusima, prema latinskoj riječi virus koja u hrvatskome prijevodu znači otrov. To su najmanji, najprostiji organizmi koji se razmnožavaju samo u živim organizmima. Postoje brojne vrste virusa (pet tisuća virusa je potanko opisano), neki izlučuju otrove (toksine), neki su osjetljivi na niske temperature, neki na visoke, dok neki u stanicama organizma stvaraju čahure (inkluzije) i na taj način narušavaju uobičajeno funkcioniranje živoga organizma. Razlikuju se po tome što su pojedine vrste osjetljive na kemijske i fizikalne supstance i pojave, a neke vrste nisu. Zajednička je, međutim, osobina većine virusa da su otporni na kemijska sredstva pa tako i na antibiotike, koji se, zbog toga, ne koriste u liječenju bolesti izazvane virusima. 

Što su adenovirusi?

Znanstvenik Rowe sa svojim suradnicima je 1953., među virusima, otkrio veliku obitelj adenovirusa (adenoviridae,  grč.αδέvας  -  žlijezda) prosječnog promjera 100 mµ. 

Ima ih 57 vrsta s velikim brojem podvrsta. Adenovirusi imaju izrazit afinitet  prema površinskim stanicama (epitelu) gornjeg dijela dišnoga sustava (nosu, grlu, dušniku), jer su baš ti dijelovii tijela otvoreni za ulazak u organizam. Najčešće izazivaju bolesti koje se nazivaju prehlade. Ponekad mogu izazvati i upalu cijelog stabla dišnog sustava, bronhitis. Na sreću to je rjeđa pojava. Ne smije se, međutim, smetnuti s uma da prehlade mogu uzrokovati zdravstvene komplikacije, poput upale pluća (ponekad i sa smrtnim posljedicama), pretežito u dojenčadi i osoba  znatno narušenoga imunosnoga sustava. 

Najčešći tipovi adenovirusa, koji uzrokuju dišne infekcije, jesu virusi tipa 4 i 7.  Virus tipa 3 uzrokuje upalu sluznice oka, osobito u starije djece i odraslih. Osobe oboljele od virusa tipa 12 podložne su bolesti koja se naziva celijakija (bolesnik ne podnosi hranu koja sadrži gluten). Neke vrste adenovirusa izazivaju i upalu mokraćnog mjehura s pojavom krvi u mokraći. U ljetnim mjesecima se javljuju proljevi izazvani adenovirusima. Prehlade su, pak, najčešće bolesti hladnih zimskih mjeseci, siječnja i veljače.

Kako se šire infekcije uzrokovane adenovirusima?

Adenovirusi se šire kapljično, prljavim rukama, zaraženim predmetima, ručnicima, igračkama, ponekad preko vode (primjerice u bazenima prilikom plivanja). 

Tim virusima osobito pogoduju zatvoreni prostori i visoka temperatura. Zbog toga stradaju osobe koje borave u zatvorenim prostorijama (vojnici u vojarnama), posebice djeca u vrtićima i školama (najveći broj oboljelih su djeca). Podaci kazuju da 10 posto djece čak i 12 puta godišnje oboli od infekcije gornjih dišnih puteva (u tim slučajevima ne radi se samo o adenovirusima, već i o drugim uzročnicima bolesti).  

Od svih infekcija, dvije trećine ih otpada na virusne infekcije dišnog sustava. Kad uđu u organizam adenovirusi razaraju površinski dio  sluznice nosa, grla i dušnika, potom prelaze u lokalne limfne čvorove (žlijezde). Podraženi čvorovi, srećom, stvaraju protutijela koja pomažu suzbijanju infekcije.

Simptomi 

Osobe koje imaju jak imunosni sustav prolaze bez simptoma, bez obzira što u sebi nose viruse. One su, međutim, zarazne i pomažu širenju infekcije. Kod drugih, koji su slabijeg imuniteta, nakon kratkog vremena (oko 48 sati) virusi uzrokuju curenje iz nosa, grebanje u grlu, suzenje i pečenje očiju, kihanje. Napadnuti organizam počinje se braniiti. Kako? Onako kako mu je najlakše  – povišenom  temperaturom, malaksalošću, kašljem.  Temperatura može trajati do pet dana, a kašalj  koji je u početku suh i podražajan, postupno postaje vlažan. Zna potrajati i desetak dana. Curenje bistrog sekreta iz nosa može se pretvoriti u gustu, žutu sluz. U pravilu, cijela bolest traje najviše do desetak dana, premda se izlučivanje virusa može nastaviti i dalje.

Kako se liječiti ?

Bolesnoj djeci (i ostalim bolesnicima, dakako) možemo pomoći u suzbijanju djelovanja dosadnog i zamarajućeg virusa na sljedeći način: 

  • Ostaviti oboljeloga da miruje bez velikih tjelesnih aktivnosti.
  • Osloboditi dišne putove kapanjem neutralnih kapi (fiziološke otopine) u nos. 
  • Olakšati kašalj osiguravanjem velikih količina tekućine (čajeva, voćnih sokova, vode) u cilju mirnog sna. 
  • Pružiti oboljelome obilje vitamina C!
  • Važna je trenutna izolacija od zdravih osoba kako bi se spriječilo širenje bolesti. 

Često su roditelji zbunjeni i u dvojbama kada da dovedu svoju prehlađenu djecu na pregled u ambulantu, a liječnik za takve promjene ne propisuje antibiotike. Uistinu, nema nikakve potrebe u takvim stanjima posezati za antibiotikom jer -  ako je prehlada posrijedi - antibiotici ne jačaju obrambene snage organizma tako da dobiju bitku s virusima.  Ako nastanu komplikacije koje mogu izazvati bakterije (ako je uzrokovana, primjerice, upala uha, upala sinusa ili upala pluća) onda su antibiotici prijeko potrebni.

Dijagnoza prehlade se utvrđuje lako na osnovu izgleda i simptoma u bolesnika. Postavljanje dijagnoze olakšava i vrijeme kada se bolest pojavila, tako da su laboratorijske pretrage suvišne. Ciljani dokaz za potvrdu adenovirusa  je pretraga krvi (ELISA test, imunoflourescencija), iako bolesnik najčešće ozdravi dok rezultati pretrage budu gotovi.

Bitne preventivne mjere

Zbog pogodnih vremenskih uvjeta (visokih temperatura u kasnu jesen ili ranu zimu, primjerice) virusi se brzo i nezaustavljivo razmnožavaju. Rekli smo već: vrebaju na svakom koraku, u školi, vrtićima, radnim prostorijama, u svim velikim zatvorenim prostorima. Možemo li ih uništiti, izolirati, udaljiti nekako, učiniti bezopasnima? Baš i ne! Ali možemo smanjiti mogućnost njihova ulaska u naš organizam. Kako? Vrlo jednostavno. Redovitim pranjem ruku, stalnim provjetravanjem zatvorenih prostorija, boravkom na svježemu zraku. Na taj način pomažemo našemu organizmu u neprestanoj borbi s opakim, malenim izazivačima prehlada - virusima. 

Na kraju: ne zaboravimo djeci u dnevni jelovnik - posebice u ovim hladnim zimskim danima - unijeti barem jedan voćni obrok koji jača obrambenu snagu  organizma i, sjetimo se, pomaže u sprječavanju pretilosti.

Izvor : Portal za škole

 

  :: opširnije :: 


objavio: Administrator   datum: 17. 11. 2014. 11:22

Kako poboljšati koncentraciju

Kako poboljšati koncentraciju djeteta?

Kada školarac provodi sate za radnim stolom, a ocjene su osrednje ili loše, u mnogim se obiteljima pale alarmi. Zašto rezultat izostaje? Kako đaku pomoći? Treba li ga dodatno disciplinirati i tjerati da uči više? "Ljubav prema knjizi, čitanju i učenju nešto je što se razvija od malih nogu. Postoji mnogo načina kako se to može postići. Jedan od njih je, primjerice, redovito čitanje slikovnica prije spavanja dok je dijete još posve malo, pričanje priča o kojima se poslije s djetetom razgovara, a dobro je i da su knjige općenito dio djetetova okruženja i okoline.

U razvijanju ljubavi prema učenju pomoći će i da se dijete uključuje u različite aktivnosti, od slušanja glazbe, odlazaka u kazalište, kino, igranja društvenih igara... Treba poticati djetetovu znatiželju i strpljivo odgovarati na bezbroj pitanja “zašto”. Dakako, utjecat će svojim primjerom i roditelji koji uživaju u čitanju i učenju", odgovara psihologinja Kristina Perišić, voditeljica programa Kako da učenje ne bude mučenje u Centru za djecu, mlade i obitelj – Modus pri društvu za psihološku pomoć.

Mnogima, međutim, te prve djetetove godine promaknu prije nego što se mališanima uspije usaditi ljubav prema knjizi. Univerzalni savjeti koji će svako dijete privoljeti da se primi knjige ne postoje, ali svakako će pomoći, kaže naša sugovornica, ako za početak poslušamo djetetovo objašnjenje i uvažimo da mu je teško i dosadno učiti.

U drugom koraku, pak, djetetu valja objasniti da će uloženi trud imati pozitivan rezultat, te mu to zorno prikazati. Netom usvojeno znanje odmah primijenjeno u rješavanju školskog zadatka bit će učinkovita lekcija.

Što s ponavljačem

"Ako se odbijanje knjige i učenja pojavi nakon što je prethodno sve povezano sa školom išlo dobro, opet je razgovor s djetetom prvi korak. Za početak moramo pokušati shvatiti zašto se to događa. Ima li dijete možda problema zbog nerazumijevanja gradiva, muči li ga neka obiteljska situacija, ima li nesporazuma s vršnjacima ili je u pitanju nešto dugo? Kad se to razbistri, bit će jasnije što treba poduzeti da se dijete stabilizira i vrati u prijašnju rutinu", kaže naša sugovornica.

Stvar je, dakako, mnogo složenija ako je školarac već zaglibio u loše ocjene ili ponavlja razred. Svako je dijete, pak, priča za sebe i svako zbog različitih uzroka ima loše ocjene ili ponavlja razred, pa nema općenitih rješenja koja bi bila od pomoći svima. No, nakon što se identificiraju uzroci problema, pred dijete valja postaviti realne ciljeve.

"Pritom mora biti razrađen jasan plan vremena u kojem će dijete učiti i doći do cilja, a sve treba biti napravljeno u svojevrsnom natjecateljskom duhu. Roditeljska podrška i pomoć neophodna je u takvoj vrsti planiranja jer je i to nešto što djeca tek trebaju naučiti", kaže Kristina Perišić.

Izgubljenih slučajeva i djece kojoj se ne može pomoći da bolje uče – nema. Pitanje je samo o kakvoj školi i o kakvom načinu poučavanja pričamo. Današnja škola nije fleksibilna i nema mogućnosti u velikoj mjeri prilagođavati se individualnim potrebama učenika. Sigurno je, ipak, da postoje djeca koja se teže nose sa školskim sustavom. Uz mnogo razumijevanja za dijete i svijest o njegovim individualnim osobinama i potrebama te uz prikladnu podršku roditelja i školskog osoblja, sve se može savladati.

Nedovoljna motivacija

Glavni je uzrok nedovoljnog znanja i slabih ocjena nedostatak motivacije za učenjem. "To je osnovni problem. Učenici često ne vide nikakav smisao u učenju. Bolje rečeno, ne vide nikakav smisao u načinu i metodama poučavanja, u količinama i vrsti gradiva koje moraju naučiti. Mislim da im to ne možemo zamjeriti jer se škola već desetljećima u osnovi nije promijenila, a oni su ipak djeca 21. stoljeća ", jasna je psihologinja.

"Često to ne razlučuju ni sami učenici koji nam dolaze i govore kako imaju problema s koncentracijom pri učenju. U većini situacija, međutim, pokaže se da problem zapravo nije u slaboj koncentraciji nego upravo u nedostatnoj motivaciji. Istina, to se kod djece očituje tako da im je teško koncentrirati se dok čitaju lekciju, misli im bježe, ne znaju ponoviti ono što su netom pročitali i slično.

Ako se, međutim, pokaže da je problem stvarno u koncentraciji, a pritom nije riječ o hiperaktivnosti i deficitu pažnje, mogu se koristiti vježbe za poboljšanje koncentracije. Recimo, od pomoći će biti vježba gledanja u jednu točku 15 do 20 minuta, detaljno precrtavanje crteža s mnogo detalja, dobro je pokušati na satu zapisati što više toga ili slično. Dakako, ima načina da se djetetu pomogne i kad je u pitanju manjak motivacije", kaže Kristina Perišić.

U “bildanju” poticaja u prvi plan valja izvući razloge zašto je učenje važno za tu osobu, a nezanimljive dijelove gradiva ili dosadne predmete nastojati učiniti zanimljivijima i intrigantnijima. Već i male pomake u djetetovu interesu valja hvaliti, pa i sitno nagraditi. Sve bi, dakako, trebalo ići lakše, što je dijete inteligentnije. Istraživanja, naime, pokazuju da postoji značajna povezanost između kvocijenta inteligencije i školskih ocjena.

Nije odraz inteligencije

"Inteligencija ipak nije nešto čemu bih davala na važnosti u školskom kontekstu. Pojedinci koji su ispod prosjeka ili su natprosječni s obzirom na inteligenciju ili pohađaju ili bi trebali pohađati programe koji su im prilagođeni. Za sve ostale prosječne učenike ocjene nisu odraz inteligencije nego kombinacija različitih faktora, kao što su redovito učenje, upornost, prethodno znanje, snalaženje i drugo", govori psihologinja Kristina Perišić.

Za svu je djecu važno da steknu naviku učenja kako bi si olakšala školsku svakodnevicu, mozak održavala aktivnim redovnim angažmanom i kako bi se što prije naviknula na ono što ih u budućnosti čeka. A to je cjeloživotno obrazovanje potrebno za prilagodbu u svijetu koji se sve brže mijenja i traži od nas sve više novih vještina.

Kao pomagalo pri učenju u mnoge je domove već ušao internet. Naša se sugovornica slaže s time da taj medij može biti od pomoći. Internet može pomoći oko pojašnjavanja detalja koji nisu dovoljno jasni, oko proširivanja znanja o stvarima o kojima učenici žele znati više, a kroz online filmove, animacije, kvizove i drugo učenje će biti zabavnije. A to povećava motivaciju da uskoro ponovno prionu učenju.

"Danas učenici preko interneta mogu, recimo, slušati i predavanja predavača svjetskog ranga ili profesora s različitih svjetskih sveučilišta ili pratiti online instrukcije. Internet nudi zaista širok izbor metoda, načina i sadržaja učenja. Ali isto tako bitno je znati razlučiti koristan sadržaj od nekorisnog. I to se, pak, može naučiti kroz vježbe kritičkog načina razmišljanja", ističe naša sugovornica Kristina Perišić. Očito je, međutim, da se malo što može napraviti bez roditeljskog angažmana i pomoći.

Savjeti za bolju koncentraciju

Stručnjaci kažu da se koncentracija može vježbati. Prirodno je, pak, svi imamo, a znatno joj pomaže motivacija. Odnosno, osjetno je lakše se koncentrirati kada smo motivirani.

Na koncentraciju utječe i ono što jedemo. Recimo, glukozni napici i slatkiši pogoduju fizičkim aktivnostima, ali ne i radu mozga. S kofeinom umjereno, a ni s hranom ne treba pretjerivati.

Mozgu treba odmor, pa i od učenja. Uz stanke se lakše pamti, a valja ih napraviti prije nego što počnemo osjećati umor. Ako je koncentracija u padu, dobro je napraviti stanku svakih 20 minuta.

Imati dobro usmjerenu koncentraciju znači biti fokusiran samo na korake koji su potrebni da se ostvari željeni, zacrtani cilj, a isključiti sve ostalo što se događa u osobi i oko nje.

Što znači biti potpuno koncentriran slikovito je opisao i slavni Pele: “Kao da imaš cijelo nogometno igralište u glavi zajedno s lokacijama svih igrača, koji kao da se kreću usporeno.”

Vijest je prenesena s internetske stranice Klokanica

  :: opširnije :: 


objavio: Administrator   datum: 26. 11. 2013. 16:53

Odgovorno konzumiranje alkohola

   Kampanja "Odgovorno konzumiranje alkohola" nastala je s ciljem educiranja javnosti o problemima vezanim uz zlouporabu alkohola te podizanja svijesti o važnosti poštivanja zakonske odredbe da se djeci mlađoj od 18 godina ne smije prodavati alkohol.

Čak 93 posto djece do 18 godina bar je jednom konzumiralo alkohol, a jedna četvrtina dječaka i nešto više od 20 posto djevojčica konzumiralo je nekoliko pića za redom više puta mjesečno, upozoreno je na predstavljanju kampanje "Odgovornog konzumiranja alkohola".

Partneri kampanje istaknuli su da će na prodajnim mjestima njihovih tvrtki biti istaknuti plakati, a djelatnici nositi prigodne bedževe kojima će se poticati na stav da je alkohol štetan, posebice za maloljetne osobe.

A da su u Hrvatskoj uočeni mnogi problemi koji nastaju kada maloljetnici piju, prepoznao je i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), koji se također uključio u kampanju i izradio edukacijsku brošuru u kojoj se navode sve negativne posljedice maloljetničke konzumacije alkohola, od zakonskih i zdravstvenih do socijalnih.

Ovakve kampanje naslanjaju se i na program Svjetske zdravstvene organizacije kojoj je cilj da do 2020. za 20 posto smanji broj mladih koji konzumiraju alkohol i droge.

Ova se kampanja uklapa se i u zdravstveni odgoj, u modul o prevenciji i ovisnosti.

Kompletan izvještaj s predstavljanja kampanje može se pročitati na internetskim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

  :: opširnije :: 


objavio: Administrator   datum: 11. 11. 2013. 11:30

Shema školskog voća

6. lipnja 2013. u Ministarstvu poljoprivrede predstavljen je Nacionalni program za provedbu Sheme školskog voća za razdoblje od 1. kolovoza 2013. do 31. srpnja 2014.

Shema školskog voća projekt je koji je namijenjen učenicima od 1. do 4. razreda osnovne škole kojih je u Republici Hrvatskoj više od 160 000. Zanimljiva je informacija da je u 24 države članice Europske unije uključeno oko 9 milijuna djece predškolskog i školskog uzrasta.

Ministarstvo poljoprivrede je, s ciljem uključivanja što većeg broja osnovnih škola u projekt, organiziralo niz radionica namijenjenih ravnateljima škola i dobavljačima voća i povrća koji su izabrani temeljem natječaja.

Škole i učenici koji će sudjelovati u Shemi školskog voća najmanje jednom tjedno besplatno će dobivati mandarine, jabuke, kruške, šljive, breskve, nektarine, trešnje, jagode, rajčice ili mrkve.

"Shema školskog voća" projekt je Europske unije osmišljen s ciljem:

  • promoviranja zdravih prehrambenih navika kako bi se povećao udio voća i povrća u svakodnevnoj prehrani te spriječila debljina i bolesti uzrokovane neadekvatnom prehranom u dječjoj dobi
  • oblikovanja prehrambenih navika djece i ograničavanja unosa hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli
  • omogućavanja školskoj djeci dodatnog obroka svježeg voća ili povrća.

Dodatne informacije o projektu potražite na sljedećim poveznicama:

  1. Letak - Jedem voće, mislim zdravo - Shema školskog voća
  2. Pravilnik o provedbi Sheme školskog voća, NN 22/13
  3. Vodič o provedbi Sheme školskog voća s primjerom Ugovora o pristupanju Shemi školskog voća

European Commission, Agriculture and Rural Development - School Fruit Scheme

Izvor: Portal za škole

  :: opširnije :: 


objavio: Administrator   datum: 17. 9. 2013. 09:30

Zar nam stvarno trebaju ti vitamini?

 

Autor Matea Konjević

Bez raznovrsnih hranjivih tvari ljudsko tijelo ne može normalno obavljati svoje svakodnevne  zadatke.  Neke tvari mu daju energiju koja mu je potrebna za rad, dok su druge važne za rast ili održavanje organa i tkiva u normalnoj funkciji. Tijelu je uz to svakodnevno potrebno vježbanje kako bi mišići, srce i pluća ostali u formi, a iako se tome još ne zna točan razlog, čini se da niti bez dovoljne količine sna ne možemo.

Da bi naše tijelo moglo napraviti sve što mu svakodnevno zadajemo potrebno  je raznovrsno se hraniti te svaki dan unositi dovoljnu količinu ugljikohidrata, bjelančevina i masti. No to samo po sebi ipak nije dovoljno. Zašto? Zato što bez dovoljno vitamina i minerala koji se najviše nalaze u voću i povrću ne možemo normalno živjeti. Današnja prehrana, nažalost, sve manje obiluje tim namirnicama što dugotrajno ima brojne posljedice za organizam.

Zašto su važni vitamini i minerali?

  • pomažu oko razgradnje hrane koju smo pojeli (većina vitamina iz B skupine)
  • pomažu u stvaranju novih crvenih krvnih stanica (vitamin B6, B12, E, bakar, željezo)
  • održavaju naše kosti čvrstima (vitamin A, C, D, kalcij, magnezij)
  • pomažu u radu živčanog sustava (vitamin D, B1, B2, B12, kalcij, magnezij, natrij, kalij)
  • održavaju srce i krvne žile zdravima (omega-3 kiseline, kalcij)

Zbog svega navedenog vidimo koliko je važno raznoliko se hraniti, svaki tjedan unositi sve vitamine i minerale jer naše tijelo samo ne može stvoriti većinu navedenih vitamina i minerala koji su mu potrebni.  Stoga uz različite vrste mesa treba jesti puno tamno zelenog povrća (brokula, špinat, blitva), puno voća različitih boja (grožđe, šumsko voće, naranče, banane, breskve, trešnje, jagode), orašaste plodove (orah, bademi, kikiriki, brazilski oraščić) te svakako puno ribe jer je ona bogata omega-3 kiselinama koje su bitne za zdravlje vašeg srca, ali i živaca te lijepu kožu. Ako ne volite ribu, uvijek to možete nadoknaditi lanenim uljem ili biljnim uljem uljane repice.

Izvor: Bioteka.hr

 

  :: opširnije :: 


objavio: Administrator   datum: 24. 9. 2013. 15:44
 


Tražilica



Brojač posjeta
Ispis statistike od 27. 2. 2018.

Ukupno: 29032
Ovaj mjesec: 1299
Ovaj tjedan: 106
Danas: 2

e-Dnevnik

 


Kalendar
« Svibanj 2019 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji


Oglasna ploča

Pročitajte

Dnevni tisak

 


Omiljene stranice


Webmail skole.hr


TV program


Internet

Baltazar

Sadrži kompletni pedagoško-obrazovni program Zagreb filma





preskoči na navigaciju